Republika Srpska se suočava sa strukturalnom krizom privrede koja nije nastala slučajno, već je rezultat decenija kratkovidih ekonomskih odluka, sistemske korupcije, institucionalnog zastoja i izostanka dugoročne vizije. Opšti izbori u oktobru 2026. godine predstavljaju istorijsku šansu za radikalni zaokret od administrativne ekonomije zavisne od zaduženja ka samoodrživoj, izvozno orijentisanoj i digitalno transformisanoj privredi.
Moj dolazak u radni kraj uz politički angažman je potpuno odlučan, lični, stručan i patriotski čin kao način da opet budem KADA TO TREBA u službi naroda i MBO Podnovlje (koja brine o naših 186 poginulih junaka sa Vučijaka i uređuje spomen područje) kada za to postoji potreba. U trenucima stalnog poniženja i bahatosti ove primitivne dobojske vlasti nastaje kao rezultat ostvarenog životnog i profesionalnog rada i iskustva u značajnom privrednom okruženju institucija i kompanija kroz realizaciju značajnih projekata za privredu i društvo.
♦️ Ja ne tražim fotelju jer je već imam, a nudim Vam ono što vi nemate – pravdu, priliku za razvoj, stručnost za pojedine ciljeve sa ostalim građanima i prosperitet! Sa ostalim stručnim građanima, radnicima, domaćinima, usavršavanjem svih i njihovog zajedničkog učešća ja vidim svoj puni rad!
Danas, kao kandidat za narodnog poslanika NSRS u Izbornoj jedinici 5, ovaj program produbljujem i proširujem na cijelo područje Doboja, uključujući sela Vučijaka, Trebave, Ozrena i Krnjina, sa jasnim uporištem u onome što sam lično radio, dokazao i branio na terenu, a ne u onome što se obećava uoči svakih izbora pa zaboravlja čim se glasovi izbroje! Posebno naglašavam svoju istrajnost, opredijeljenost kao i stalnu potrebu uvažavanja života i rada svih naroda i narodnosti na našem području, u ekonomskom i ličnom prosperitetu.
Doboj ne čini samo gradski centar, Doboj su i Podnovlje, Majevac, Glogovica, Božinci, Ritešić, Šešlije i druga mjesta Vučijaka. Doboj su Trebava, Ozren i Krnjin. Doboj su sela, zaseoci, njive, škole, ambulante, zadruge, vodovodi, putevi, domovi kulture, sportski tereni i dvorane, crkve, groblja, šume i ljudi koji su svojim radom generacijama stvarali ovaj prostor.
Razvoj se ne može mjeriti samo brojem novoizgrađenih zgrada u centru grada!? Razvoj postoji tek kada čovjek u selu ima čistu vodu, dobar put, ambulantu, školu, odvoz smeća, pristup groblju, internet, mogućnost zaposlenja, uređenu zemlju, funkcionalnu mjesnu zajednicu (MZ), trgovine, zdravstvo, građevinski materijal,.... i razlog da njegova djeca ostanu da žive na svojoj djedovini.
Moj programski pristup zasnivam na jednostavnom principu: nijedno selo kao ni Doboj ne smije biti mjesto iz kojeg se samo odlazi! Ni jedan narodni poslanik se do sada nije izborio za neke od mojih navedenih programskih ciljeva i zato ih smatram veoma potrebnim i zahtjevnim!
Ovaj Manifest nije spisak parola. To je plan koji polazi od sela Podnovlja, Trnjana, Glogovice, Donjih Božinaca, Majevca, Ritešića, Šešlija, Kotorska, Osječana, Grapske, Stanova, Čivčija, Kostajnice, ...itd. jer ko ne zna šta boli selo, ne može ni graditi grad. Selo bez infrastrukture, pameti, bez mladih i bez povjerenja u institucije, nema budućnost, a bez sela nema ni Doboja, ni Teslića, ni Petrova, ni Stanara.